U leÄenju Heroinske zavisnosti koristimo:"Brzi detoks" (2-3 dana) kao i "blokatore" (Implante Naltreksona) u zaustavljanju adikcije. Posle toga nastaje duži Rehabilitacioni period kroz psihoterapiju.
Izaziva duboku psihiÄku krizu i depresiju. ÄŒesto, usled ekstremne stimulacije, može izazvati kardiogeni Å¡ok i smrt.LeÄi se psihioterapijom, Disulfiramom, Naltreksonom i dodatnom simptomskom farmakoterapijom.
Benzodiazepini (Rivotril, Xalol, Xanax, Bensedin, Bromazepam, Lexilium, Lorazepam...) su meÄ‘u najÄešće zloupotrebljavanim sretstvima koja se lako previde i ostanu nezapažena. Oko 70% stanovnika modernih urbanih sredina koriste BZD od kojih ih mnogi zloupotrebljavaju. Apstinencijalna kriza se manifestuje u anksioznosti, depresiji, zebnji kao i fiziÄkim simptomima nemira. Ovi apstinencijalni simptomi su isti oni zbog kojih je terapiju lekar i zapoÄeo i tako se zatvara krug a adikcija postaje dublja i intenzivnija. Ova zavisnost se najÄešće pojavljuje kao prateća uz alkohol i opijate ali i uz mnoga druga hemijska sredstva.
Za alkohol se zna viÅ¡e hiljada godina. Uprkos svim opÅ¡te prihvaćenim znajima o alkohlu kroz istoriju i dalje veliki broj zapadnih kultura ima alkoholnih zavisnika. Upotreba alkohola je podeljena po koliÄini na â€pijenje alkoholaâ€, zloupotrebu alkohola i alkoholizam. U nekim kulturama bilo kakva koliÄina alkohola je sankcionisana i nedozvoljena. Detoksikacija od alkohola zahteva period od sedam do deset dana hospitalizacije uz pažljivo odreÄ‘enu terapiju da se spreÄi potencijalno letalni ishod zbog posledica naglog prestanka. Uprkos svih napora, alkohol je mnogo života već odneo i nastavlja da odnosi.
PuÅ¡aÄka zavisnost je najrasprostranjenija u svetu. Zbog tolike uÄestalosti mnogi ovu pojavu ne smatraju zavisnošću. U poredjenju sa drugim zavisnostima, puÅ¡aÄka zavisnost je najuÄestalija po broju konzumiranja u toku dana. Ukoliko jednu cigaretu zavisnik popuÅ¡i kroz deset dimova a dnevno troÅ¡i dvadeset cigareta (jednu paklu), rezultat je dve stotine konzumacija dnevno. Niti jedna druga hemijska zavisnost se ne konzumira toliko puta u toku dana.
U leÄenju ove zavisnosti takodje koristimo farmakoloska sredstva kao i psihoterapiju.
Savremena bolest modernog druÅ¡tva je gojaznost. Usled razvoja elektronike i raÄunara, mnogi svoje poslove obavljaju sedeći i bez mnogo fiziÄke aktivnosti. Kao posledica nastaje gojaznost a zatim i psiholoÅ¡ki poremećaji. Stres i frustracija izaziva kod nekih osoba povećanu glad i neurotiÄno ponaÅ¡anje pa se â€iz besa†okreću ka brzo spremljenoj i nezdravoj hrani. Nastaje zaÄarani krug i prekomerna ishrana postaje put â€bežanja†i trenutnog zadovoljstva.
U leÄenju adikcije na hranu koristimo ne samo supresore apetita, andtidepresive već i individualnu i grupnu psihoterapiju.
Prekomerno korišćenje kompjutera je nastalo u poslednje dve decenije sa munjevitim razvojem elektronike. Danas se svakodnevni život ne može zamisliti bez kompjutera. NaroÄito kod mlaÄ‘ih dolazi do pojave zloupotrebe i prekomernog korišćenja (12-18 sati dnevno). Time se razvija opsesivni stav u odnosu na taj izvor informacija i zabave gde se sve druge potrebe i obaveze zanemaruju.
Kao i sva druga opsesivna i adiktivna ponaÅ¡anja leÄe se psihoterapijom ali kod mnogih se, kao veoma efikasnom, pokazala i farmakoterapija.
Novi principi leÄenja ( amfetamini, kokain), Na godiÅ¡njem kongresu meÄ‘unarodnog udruženja adiktologa (international Society of Addiction
Oskarovac Filip Simur Hofman koji je preminuo juÄe, najverovatnije zbog predoziranja, koristio meÅ¡avinu heroina koja je povezana sa smrću oko stotinak ljudi duž IstoÄene obale Amerike.
Na pitanje iz naslova nije tako lako odgovoriti, ili bolje reci, marihuana ima svoje negativno, ali naucnici tvrde...
LeÄeni narkoman i bivÅ¡i robijaÅ¡ Kristofer Nafelk sigurno ima mnogo Å¡ta sebi da prebaci, ali sigurno ne i trenutak...
Na pitanje iz naslova nije tako lako odgovoriti, ili bolje reci, marihuana ima svoje negativno, ali naucnici tvrde...